prometni koridor, uzak pojas definiranih granica namijenjen kretanju prometala. U zračnome prometu, putnički zrakoplovi dužni su letjeti propisanim zračnim koridorima te slijediti upute kontrole zračnoga prometa. Te koridore najčešće obilježavaju radiofarovi, tj. uređaji na tlu koji odašilju usmjerene radiosignale namijenjene prijamnicima u zrakoplovima, uz pomoć kojih se posada zrakoplova može orijentirati i u uvjetima bez vidljivosti (tzv. instrumentalni let). Zračni su koridori najčešće široki do 10 nautičkih milja (18,5 km), definirana im je donja visinska granica (do 750 m iznad tla), a u njima zrakoplovi obično lete na visinskom razmaku od 300 m.
Plovnim koridorima (plovnim putovima) odvija se plovidba u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnome moru te jezerska i riječna plovidba. Ti pojasovi, dovoljno široki i duboki za prolaz brodova, često se radi sigurnosti obilježavaju svjetionicima, obalnim svjetlima, plutačama, signalnim i radiopostajama te drugim optičkim, zvučnim, električnim, elektroničkim i radarskim uređajima, a u područjima gusta prometa (npr. prilazi lukama, kanali, neki riječni i jezerski plovni putovi) propisuju se i načini plovidbe njima.
Paneuropski prometni koridori dogovorom su utvrđeni kao postojeći ili planirani cestovno-željeznički prometni pravci značajni u povezivanju dijelova Europe. Republikom Hrvatskom prolazi dio X. paneuropskoga prometnoga koridora Salzburg–Ljubljana–Zagreb–Slavonski Brod–Beograd–Solun s granom Graz–Maribor–Zagreb (Xa), te grane V. koridora Budimpešta–Zagreb–Rijeka (Vb) i Budimpešta–Osijek–Sarajevo–Ploče (Vc). Hrvatskom također prolazi i VII. koridor, koji prati plovni tok rijeke Dunava. (→ paneuropski prometni koridori)
